
KAKO PROTEINI UTIČU NA PRAVILAN RAD SRCA?
Već smo pisali o tome koliko su proteini značajni za pravilno funkcionisanje našeg organizma i tekstove na tu temu možete pronađi među našim tekstovima u blog sekciji. Međutim, sada ćemo po prvi put da obradimo temu koja se odnosi na to kako belančevine utiču na pravilan rad srca. U ovom blogu pronaći ćete informacije u vezi sa tim kako nam oni pomažu u održavanju optimalnog rada ovog najvažnijeg organa u organizmu, u stabilizaciji krvnog pritiska i u zaštiti od štetnih efekata oksidativnog stresa. Takođe, istražićemo koje vrste proteina su najkorisnije, uključujući omega-3 masne kiseline i proteine iz kvasca, te kako uravnotežena ishrana može poboljšati zdravstveno stanje našeg kardiovaskularnog sistema.
- Bolesti kardiovaskularnog sistema
- Zbog čega su proteini važni za pravilan rad srca?
- Kako proteini utiču na regulaciju krvnog pritiska?
- Koja su antioksidativna svojstva proteina?
- Omega 3 masne kiseline i proteini
- Koja je pravilna ishrana za zdravlje srca?
- Kakva je uloga Smarteina® - proteina iz kvasca i za šta je on koristan?
-
Često postavljana pitanja (FAQ)
- Da li postoji preporučeni dnevni unos proteina za podršku zdravlju srca?
- Kako vegetarijanska ishrana može zadovoljiti potrebe za proteinima za srce?
- Koje namirnice bogate proteinima najviše doprinose zdravlju srca?
- Kako se proteini mogu kombinovati sa drugim nutrijentima za najbolje rezultate za srce?
- Postoji li prevelika količina proteina koja može negativno uticati na srčano zdravlje?
Bolesti kardiovaskularnog sistema
Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svetu i odgovorne su za približno 18 miliona smrti svake godine, što čini oko 31% svih globalnih smrti. Od ovih smrtnih slučajeva, oko 85% su uzrokovani infarktima i moždanim udarima. Više od tri četvrtine smrtnih slučajeva zbog kardiovaskularnih bolesti javljaju se u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Prema podacima našeg Republičkog zavoda za statistiku, bolesti cirkulatornog sistema (u koje spadaju i bolesti srca) predstavljaju glavni uzrok smrti u Srbiji, sa preko 50%.

Koji su faktori rizika? Pre svega to je hipertnezija (povišen krvni pritisak), povišen nivo holesterola u krvi, pušenje, fizička neaktivnost, gojaznost, nezdrava ishrana bogata zasićenim mastima, solima i šećerima, prisutan dijabetes.
Do neke 40-45 godine hormon estrogen štiti žene od oboljenja kardiovaskularnog sistema i ona se u tom dobu više pojavljuju kod muškaraca, a nakon ovog perioda i ulaska u menopauzu, rizik za nastanak oboljenja je isti kod muškaraca i žena.
Kako bismo održali dobro zdravlje, kvalitet života i uradili sve što je do nas da smanjimo rizike, važna je prevencija.
Prevencija uključuje:
Redovne kontrole pritiska – nabavite apparat kod kuće i pratite njegove vrednosti. U slučaju vrednosti iznad 150/90, posetite lekara.
Kontrola holesterola – Redovnim laboratorijskim analizama masnoća u krvi može se lako detektovati povišena vrednost lošeg LDL holesterola i pravilno reagovati na vreme
Prestanak pušenja – Cigarete i duvanski dim su važni faktori rizika za nastanak ateroskleroze i sužavanja krvnih sudova.

Redovna fizička aktivnost – Ne morate biti super sportista, ali redovne šetnje i poneka redovna vežba snage može napraviti značajnu razliku. Preporuka je da budete aktivni najmanje 150min nedeljno.
Zdrava ishrana – Pazite šta jedete. Fokusirajte se na ishranu bogatu anioksidansima, voćem i povrćem. Ne zaboravite da dobro kombinujete namirnice i uvrstite sve makronutrijente, vitamine I minerale u ishranu. Ne preskačite obroke, izbacite nepotrebne šećere, procesuiranu hranu i onu bogatu aditivima. Što jednostavnije to bolje.
Kontrola telesne težine – Održavajte telesnu težinu u granicama normale. Ukoliko ste gojazni, pronađite motive i krenite u istrajnu akciju skidanja kilograma, izbor je uvek na Vama.
Kontrolišite šećer u krvi i dijabetes – Redovnim kontrolama i dostupnim lekovima, uz zdravu ishranu i fizičku aktivnost, možete sasvim dobro upravljati svojim dijabetesom I ne dozvoliti razvoj njegovih zdravstvenih komplikacija.
Zbog čega su proteini važni za pravilan rad srca?
Srce je vitalni organ kod ljudi i većine životinja, čija je osnovna funkcija pumpanje krvi kroz krvne sudove cirkulatornog sistema. Time obezbeđuje svim delovima tela potrebne hranljive materije i kiseonik, kao i uklanjanje otpadnih materija. Strukturalno, to je mišićni organ smešten u grudnom košu, između pluća. Kod ljudi srce ima 2 komore i 2 pretkomore.

Ovaj vitalni organ funkcioniše kao pumpa koja ima dve glavne faze:
Sistola – Kontrakcija srčanog mišića. Tokom sistole, desna i leva komora se kontrahuju i pumpaju krv: desna komora pumpa krv u pluća, a leva komora pumpa krv u ostatak tela.
Dijastola – Opuštanje srčanog mišića. Tokom dijastole, komore se opuštaju i pune krvlju iz pretkomora.
Srčani ciklus se sastoji od jedne sistole i jedne dijastole, čime se obezbeđuje neprekidno pumpanje krvi. Prosečan broj otkucaja kod odrasle osobe u stanju mirovanja je oko 60-100 otkucaja u minuti. Srčani mišić ima i sopstveni električni sistem koji kontroliše njegov rad i obezbeđuje pravilno vreme ovih kontrakcija.
Razumevanje funkcionisanja kontaktcija i srčanog rada pomaže u prepoznavanju simptoma potencijalnih problema i pravovremenom reagovanju kako bi se očuvalo zdravlje ovog vitalnog organa.
Belančevine i srce su vezani po mnogo osnova. A zašto je dovoljan i optimalan proteinski unos važan za zdravlje kardiovaskularnog sistema?
Strukturalna podrška: Belančevine čine osnovnu strukturu mišićnih vlakana srca, uključujući aktin i miozin, koji su neophodni za kontrakciju i relaksaciju srčanog mišića.
Enzimske funkcije: Mnogi enzimi koji su uključeni u metaboličke procese i energiju potrebnu za rad kardiovaskularnog sistema su proteinskih struktura. Ovi enzimi pomažu u pretvaranju hranljivih materija u energiju, što pomaže srcu da kontinuirano radi i pumpa krv.
Transport kiseonika i hranljivih materija: Neki proteini kao što je hemoglobin igraju vitalnu ulogu u transportu kiseonika iz pluća do svih delova tela, uključujući i srce. Bez adekvatne količine kiseonika, srčani mišić ne može funkcionisati pravilno.

Regulacija osmotskog balansa: Albumin, kao najzastupljeniji protein krvne plazme, pomaže u održavanju osmotskog pritiska tečnosti između krvnih sudova i tkiva. Albbin je odgovoran za održavanje adekvatne zapremine krvi koja cirkuliše kroz telo.
Signalizacija i komunikacija: Proteini su uključeni u signalne puteve koji regulišu srčanu frekvencu, snagu kontrakcije i druge kardiovaskularne funkcije. Na primer, receptori na površini ćelija srca koji primaju signale iz nervnog sistema su proteinske strukture.
Imunološka funkcija: Antitela se takođe sastoje od proteina i važni su u odbrani tela od infekcija. Infekcije mogu indirektno uticati na zdravlje svih organa, pa tako i srčanog mišića.
Kako proteini utiču na regulaciju krvnog pritiska?
Kada je reč o regulaciji krvnog pritiska, koji je važan za održavanje zdravlja kardiovaskularnog sistema, belančevine su povezane sa radom krvnih sudova. Neke od njih sadrže specifične amino kiseline koje pomažu u relaksaciji krvnih sudova, čime se smanjuje pritisak na zidove arterija i omogućava se lakši protok krvi. Isto tako, ovi važni makronutrijenti pomažu u regulaciji krvnog pritiska kroz proizvodnju peptida. Peptidi su kratki lanci aminokiselina koji mogu inhibirati aktivnost angiotenzin-konvertujućeg enzima (ACE). ACE je enzim koji igra ključnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska, pa kada je aktivnost ACE smanjena, krvni sudovi ostaju opušteniji, što snižava krvni pritisak. Na ovom principu deluju i lekovi za snižavanje krvnog pritiska – ACE inhibitori.

Zbog ovih mehanizama, ishrana bogata belančevinama može imati pozitivan efekat na regulaciju krvnog pritiska i celokupno zdravlje kardiovaskularnog sistema. Uključivanjem raznovrsnih proteinskih izvora, poput ribe, mahunarki, mlečnih proizvoda i proteina iz kvasca, možemo sebi pomoći u održavanju optimalnog krvnog pritiska i u sprečavanju razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Koja su antioksidativna svojstva proteina?
Kako bismo na najbolji mogući način objasnili antioksidativna svojstva belančevina, najpre ćemo pomenuti slobodne radikale i oksidativni stres.
Slobodni radikali su molekuli koji mogu da oštete ćelijske strukture i da na taj način dovedu do nastanka najrazličitijih bolesti, pa i do kardiovaskularnih bolesti. Oksidativni stres nastaje kada postoji neravnoteža između proizvodnje slobodnih radikala i sposobnosti tela da ih neutralizuje.
Jedan od načina na koji belančevine štite srce od oksidativnog stresa je putem antioksidativnih enzima koje organizam proizvodi uz pomoć aminokiselina dobijenih razgradnjom proteina. Antioksidativni enzimi razlažu slobodne radikale na manje štetne molekule, smanjujući tako oksidativni stres i štiteći miokardijalne ćelije. Mimo proizvodnje antioksidativnih enzima, određene aminokiseline imaju direktna antioksidativna svojstva. Tako, primera radi, cistein je prekursor za sintezu glutationa koji je jedan od najvažnijih antioksidanata u telu. Glutation deluje tako što direktno neutralizuje slobodne radikale, štiteći ćelijske membrane i druge važne molekule od oksidativnog oštećenja. Kada postoji visok nivo glutationa u organizmu, to može uticati na smanjen rizik od srčanih bolesti.

Proteini koji su sadržani u hrani isto tako deluju kao antioksidansi na slobodne radikale u našem telu. Ako konzumiramo ribu, mlečne proizvode, mahunarke ili jaja, metabolizmom dobijamo aminokiseline koje podržavaju proizvodnju antioksidativnih enzima i molekula. Zbog toga se toliko često stavlja akcenat na izbalansiran plan ishrane koji obiluje belančevinama, mineralima, vitaminima i drugim, za naš organizam, važnim nutrijentima.
Omega 3 masne kiseline i proteini
Omega 3 masne kiseline su polinezasićene esencijalne masti koje unosimo kroz hranu biljnog i životinjskog porekla, najčešće kroz konzumiranje ribljeg ulja, lososa, tune, skuše, sardnina, oraha, čija semenki i lanenog semena.

Evo kako omega 3 masne kiseline i proteini rade zajedno u službi zdravlja našeg srca.
Riblji izvori proteina i omega 3 masne kiseline
Znamo da je riba zdrava i da se preporučuje da često bude uključena u naš jelovnik. Razlog za to su brojni hranljivi sastojci, a i činjenica da su belančevine koji potiču iz ribe bogati određenim masnim kiselinama koje pomažu u održavanju zdravlja srčanog mišića i koje utiču na smanjenje upalnih procesa u našem telu. Isto tako, kada jedemo ribu unosimo i visokokvalitetne proteine koji u sebi imaju kompletan aminokiselinski sastav koji nam služi za građenje i održavanje našeg mišićnog tkiva.
Načini na koji ovi proteini poboljšavaju rad srca
Benefiti proteina iz ribe su brojni. Oni doprinose dobroj funkciji srčanog mišića i smanjuju rizik od srčanih bolesti. Pored toga, utiču na smanjenje krvnog pritiska i čine da se “loš” holesterol smanji, a “dobar” holesterol poveća. Uz proteine iz ribe, omega 3 masne kiseline smanjuju upale i poboljšavanju funkcije krvnih sudova, pa je ova kombinacija hranljivih materija vrlo korisna za zdravlje našeg kardiovaskularnog sistema.
Koja je pravilna ishrana za zdravlje srca?
Ključ dobre ishrane jeste u balansu zdravih i korisnih hranljivih materija.
Balansirani unos proteina u ishrani
Biljni izvori proteina (belančevina) koji obiluju omega 3 masnim kiselinama imaju pozitivan uticaj na zdravlje srčanog mišića i, generalno, za zdravlje čitavog organizma, pa tako losos, tuna i skuša mogu biti odlična ideja za ručak. Podsećamo, ključ je u balansu, pa iz tog razloga nije mudro prekomerno unositi bilo koju namrinicu. U ovom tekstu smo se osvrnuli na to kako previše belančevina može da ošteti bubrege, stoga i napominjemo da je izbalansiran unos svih hranljivih materija najbolja opcija.
Dijetalne smernice za zdravo srce
Verovatno ste čuli da je mediteranska ishrana naročito zdrava za srce. To je tačno, jer ona podrazumeva kombinaciju voća, povrća i zdravih masti. Razlog njenog odličnog uticaja na zdravlje jeste zbog činjenice da je smanjen unos zasićenih masti i trans-masti kojima obiluje prerađena hrana. Umesto toga, kroz čest unos ribe i morskih prodova obezbeđuje se unos esencijalnih omega 3 masnih kiselina i dobrih proteina, a ako se tome doda kontrolisan unos soli i šećera – na dobrom smo putu ka prevenciji hipertenzije i drugih kardiovaskularnih problema.

Kako nedostatak proteina utiče na srce
S obzirom da smo detaljno objasnili sve dobre i korisne strane proteina i to kako deluju na da naše srce, kao i ceo organizam bude zdrav, lako je razumljivo da njegov nedostatak neutrališe sve navedene benefite. Usled proteinskog deficita, može da dođe do gubitka mišićne mase uključujući i mišiće u srcu, a to vodi ka oslabljenoj srčanoj funkciji i može da prouzrokuje probleme sa pumpanjem krvi. Kada je srčani mišič oslabljen, javlja se umor, slabost i manja fizička izdržljivost, a pored toga, proteinski deficit može narušiti balans elektrolita, što može izazvati poremećaje srčanog ritma i povećati rizik od srčanog udara. Takođe, uz nedostatak ovih makronutrienata u ishrani, smanjena nam je i imunološka i antioksidativna odbrana.
Kakva je uloga Smarteina® – proteina iz kvasca i za šta je on koristan?
Kada je reč o proteinu iz kvasca, to je izvor proteina koji ima kompletan aminokiselinski sastav i koji se koristi kao suplementacija i dodatak ishrani.
Potvrđeno je njegovo povoljno dejstvo na snižavanje holesterola, poboljšanje cirkulacije, a kako je bogat antioksidansima pomaže i u neutralizaciji slobodnih radikala. Pored toga, protein iz kvasca reguliše krvni pritisak, odlična je podrška u jačanju imunog sistema, ne sadrži šećere niti alergene i lako je svarljiv.
Smartein® protein je protein mikrobnog izvora koji je nastao prirodnom fermentacijom kvasca Saccharomyces cerevisiae gde je kao supstrat korišćena melasa, šećerna trska i cvekla. Sadrži visok udeo BCAA (preko 23%), ne sadrži šećer, gluten, laktozu niti kazein. U pitanju je veganski proizvod koji važi za održiv i ekološki prihvatljiv izvor proteina, a koji možete poručiti na našem online shopu.

Dostupan je u dva ukusa – kao neutral i čokoladni, a osim što se konzumira tako što se razmuti u vodi ili omiljenom napitku, može se dodavati i u slana i slatka jela. Na ovaj način, poboljšava se nutritivna vrednost obroka.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Da li postoji preporučeni dnevni unos proteina za podršku zdravlju srca?
Unos belančevina se određuje na osnovu individualnih potreba osobe, ali okvirno je preporuka da se unosi oko 1-2g dnevno po kilogramu telesne težine.
Kako vegetarijanska ishrana može zadovoljiti potrebe za proteinima za srce?
Vegetarijanska ishrana koristi biljne izvore proteina, ali se kao dodatak preporučuje i suplementacija proteinom iz kvasca, tačnije Smartein® proteinom.
Koje namirnice bogate proteinima najviše doprinose zdravlju srca?
Među veoma korisne namirnice možemo ubrojati ribu, orašaste plodove, mahunarke, riblje ulje i mlečne proizvode.
Kako se proteini mogu kombinovati sa drugim nutrijentima za najbolje rezultate za srce?
Oni se najbolje kombinuju sa vlaknima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Na primer, obrok koji sadrži ribu (amino kiseline i omega-3 masne kiseline), povrće (vitamini i vlakna), i orašaste plodove (zdrave masti) može biti odličan izbor.
Postoji li prevelika količina proteina koja može negativno uticati na srčano zdravlje?
Iako je unos ovih hranjivih materija neophodan za zdravlje, kontinuirani prekomeran unos može negativno uticati na zdravstveno stanje. Zato se uvek naglašava važnost pravilno izbalansiranog plana ishrane.